Baptistička Crkva Betanija u Minhenu

Baptisticka

Crkva

Betanija

München

Dobro došli na internet stranicu

Baptističke Crkve Betanije u Minhenu!

Radujemo se Vašoj posjeti i želimo Vas pozvati,

da nas upoznate i posjetite u Holzstr. 9 u Minhenu.

Bogoslužje:

Nedeljom u 18:00 sati

Čovječe,

gdje si?

Mojs. 3,9

Baptistische Kirche Bethania e.V. VR 16583, e-Mail

Baptisticka

Crkva

Minhen

minhen

München

krscanska

slobodna

Baptisti

Tko su baptisti?

Danas se često postavljaju pitanja: Tko su baptisti? Što vjeruju? Gdje im je početak? Kakva im je povijest? Koliko ih ima?

Prije svega, najvažniji izvor baptisitčkog vjerovanja je Sveto pismo ili Biblija. Ako se vjerovanje ne temelji na tom božanskom izvoru, sva izlaganja imaju slabi oslonac. Sveto je pismo jedini autoritet za sve baptističko učenje i vjerovanje, ustrojstvo crkve i život vjernika. Predaja, običaji i druga shvaćanja prihvaćaju se samo onda ako nisu u suprotnosti sa učenjem Svetoga Pisma ili Biblije.

Pregled povijesti baptista

Baptisti, ako se ne računaju njihove preteče anabaptisti, kao organizirana crkva postoje od 1609. godine, tj. od osnutka prve baptističke crkve u Amsterdamu. Međutim, kao i u svakom pokretu, načela su starija od organizacije. Načela koja danas zastupaju baptisti, ne razlikuju se od onih u prvih kršćana. Ako se kod baptista uzima u obzir njihov naročit način krštavanja, što pak nije najbitnije u baptističkom vjerovanju, jer se čovjek spašava milošću po vjeri, onda se može reći da"...baptista može s punim pravom tvrditi da su njihova načela toliko stara koliko i Kristovo krštenje u Jordanu"(dr. Frank S. Mead - metodista koji opisuje povijest baptista)

Načela koja danas naglašavaju baptisti, također su zastupali, uz dulje prekide u povijesti kršćanske crkve, u velikoj mjeri i valdežani (preteče reformacije) a tijekom i poslije reformacije anabaptisti i menoniti. To što se baptistička crkva nije odmah organizirala nego stoljećima kasnije, rezultat je strahovitih pritisaka i progonstava kroz koja su baptisti prolazili.

Bez sumnje, je poslije apostolskog doba reformacija najznačajnije razdoblje u povijesti kršćanstva. Načela reformacije"Sola fide, sola gratia, sola Scriptura" (Samo vjera, samo milost, samo Pismom) u potpunosti zastupaju baptisti, koji su kao vjerska sljedba "baštinici reformacije". Međutim anabaptiste prikazuju današnji znanstvenici kao nesebične, marljive radnike urednog života koji su nastojali slijediti Krista, ozbiljno ljubiti Božju riječ i nastojati je izvršiti; temeljito se protivi načelu državne crkve, zastupali važnost evangelizrianja Evrope što su revno nastojali izvršiti.

Glavne značajke anabaptisitčkog pokreta su krštenje vjernika, održavanje propisa iz Propovijedi na gori, odbacivanje zakletve, rata, zakona i autoriteta, i konačno, dalekosežna, uzajamna ispomoć te jednakost svih članova crkve, izbor starješina i propovjednika u mjesnim zajednicama te u velikoj mjeri značaj pastoralne službe. Ta su načela odgovarala demokratskim tendencijama masa. Čitav je pokret, uglavnom, proizišao iz nižih staleža, prvenstveno redova fizičkih radnika, rudara i sličnih zanimanja. Vođe su im većinom bili obrazovni pastori, čija je glavna briga bila u početku za doslovnu primjenu Bože riječi u stvarnim okolnostima te o pitanjima crkvene discipline.

Međutim, ustrojstvo crkve, kako rimokatoličke tako i protestantske, nije se moglo suglasiti s načelima anabaptista, smatrajući da se time narušava crkveni poredak pa i osnova društva, naročito stoga što je crkva trebala zaštitu i potporu države, te je uistinu važila formula "Ciuis regio eius religio" (Čije je područje, njegova je i religija). S takvim se načelima anabaptisti nisu nikako mogli složiti, jer je jedan od njihovih osnovnih načela bila sloboda savjesti i vjeroispovjest, odnosno odvojenje crkve od države. Premda su anabaptisti bili radikali reformacije, bili su entuzijasti a ne fanatici. Bili su miroljubivi vjernici, te je nepravedno nametnuti im neki divlji destruktivni fanatizam.

Baptiste su proganjali zbog njihovih uvjerenja posvuda državne i crkvene vlasti u Evropi i Americi. Progonjeni u Evropi, tražili su utočište na drugoj strani Atlantika, gdje također nisu izbjegli progonstvu. Na njima su se ispunile riječi apostola Pavla Timoteju: "A i svi koje hoće živjeti pobožno u Kristu Isusu, bit će progonjeni." (2. Timoteju 3,12).

Baptisti danas broje oko 37 milijuna članova, računajući one učlanjene u Svjetski savez baptista (BWA), dok tzv. "nezavisnih" ima još na desetke milijuna. Tu se računaju samo odrasli pokršteni vjernici, a ako tom broju pribrojimo i djecu tih vjernika koja još nisu pokrštena, a pohađaju crkvena bogosluženja i odgojena su u idejama baptizma, onda se taj broj udvostručuje. Baptisti se nalaze u više od 160 zemalja svijeta, te su pored rimokatoličke crkve najrasprostranjenija crkva na svijetu.

Premda su se baptisti čvrsto borili za načela svog vjerovanja, ipak ne tvrde da su jedina crkva na svijetu koja spašava. Na osnivačkom Kongresu Svjetskog Saveza Baptista (BWA) u Londonu 1905. godine, glavni je govor održao istaknuti američki baptistički teolog Dr. A.H. Strong na temu "Veličina i zahtjev Isusa Krista", te je rekao: "Povezani smo privrženošću zajedničkom otkupljenju, vjerom u njegovu autoritativnu Riječ i osjećajem obaveze da navještamo njegovo Evanđelje. U manjim stvarima vjere i prakse možemo se razlikovati, ali imamo jednoga Gospodina, jednu vjeru i jedno krštenje. Našu pozornost trebamo prvenstveno usredotočiti na ono što nas ujedinjuje, a ne na ono što nas razdvaja."Strong je izrazio osjećaj većine baptista naglasivši da ne teži kompromisu u doktrini radi nekog organiziranog Saveza, nego poziva na vjernost istini, kako je vidimo u Pismu, te duhu kršćanskog jedinstva koje je moguće zajedničkom ljubavi i odanosti Kristu. Za takvim se jedinstvom teži u budućnosti.

Na tom osnivačkom kongresu Svjetskog Saveza Baptista 1905. godine naglašeno da premda su baptisti veoma privrženi svojim načelima, ipak priznaju da su samo jedna velika obitelj unutar cijelog kršćanstva, te su na kongresu zajednički izgovorili apostolsko vjerovanje.

Isus je u svojoj molitvi (Ivanovo evanđelje 17) molio za jedinstvo duha i istine. Takvo je bilo jedinstvo prvih kršćanskih zajednica, jedinstvo u raznolikosti, jedinstvo u nadopunjavanju te jedinstvo bez centralističke uniformnosti. I danas baptiste povezuje s drugim kršćanima suradnja u raznim djelatnostima: pružanje pomoći onima u nevolji širom svijeta i na području evangelizacije, navješćivanja Evanđelja.

Baptistische Kirche Bethania e.V. VR 16583, e-Mail

O nama

Mi smo kršćanska crkva i sastajemo se u centru grada Minhena. Počeci naše crkve su bili 1970-ih kad su misionari Vlado Majerski i Gabrijel Jonke započeli rad i osnovali prvu zajednicu za tadašnje jugoslavene. Danas žive u našem gradu oko 100.000 ljudi iz područja nekadašnje Jugoslavije.

Naša služba je navještivati cjelovitu Božju Riječ kako je zapisana u Bibliji, prema uzoru kojeg imamo u Isusu - našeg spasitelja. Kao baptistička crkva Betanija (BCB e.V.) smo upisana udruga od 1999 godine i imamo redovna bogoslužja (nedjeljom i srijedom) u zgradi njemačke baptističke crkve u Holzstr. 9.

Mi kao crkva vidimo veliku potrebu i odgovornost u tome da svaki vjernik duhovno raste i djeluje. Zato su dio naše službe i kućne grupe u kojima se tjedno sastajemo. Tu je mogućnost prisnog zajedništva u manjem krugu, gdje svaki pojedinac doprinosi aktivnim sudjelovanjem. Na kućnim grupama blagujemo hranu, slavimo Boga Duhovnim pjesmama, zajedno proučavamo Bibliju i molimo se.

Bili su postojani u nauku apostola, u zajedništvu , u lomljenju kruha i u molitvama. (Djela Apostolska 2, 42)

Bili su jednodušni i svaki dan su se okupljali u hramu, a po kućama su lomili kruh, blagujući hranu s radošću i priprosta srca. (Djela Apostolska 2, 46)

Crkva okuplja one koji smisao života nalaze u povjesnoj osobi i djelu Gospodina Isusa Krista. Svoju vjeru temelje na Bibliji i teže biti vjerni po uzoru prvih kršćana. Kristov poziv shvaćaju kao izbor slobodna čovjeka, a ne samo kao naslijeđe ili kulturu života.